Je li asimilacija s bliskoistočnim izbjeglicama najbolje rješenje za Europljane?
Jednom mi je jedan profesor rekao da, dok su Turci u 15. i 16. stoljeću osvajali naše krajeve, ne bi odmah išli silom. Došlo bi par glasnika na konjima s namjerom da se dogovore za nagodbu. Njihov prijedlog bi bio: mi njima plaćamo danak i dajemo prostor, a oni nama u zamjenu daju mir i svoj način života. Išli su silom jedino tamo gdje je bilo otpora.
Otomansko carstvo od 1300. do 1683. g.
U tu teoriju bilo mi je teško povjerovati jer su me književna i povijesna djela cijeli život učila drukčije. No, nisu li su ratovi u povijesti često započinjali upravo otporom jednog naroda da se asimilira s drugim? Na isti način započinju i međuljudski ratovi: neželjom za prilagođavanjem uvjetima drugog, evolucijski “jačeg”.
Možemo li reći da su Turci, tijekom ratnih pohoda, bili na nižem civilizacijskom stupnju od naroda koje su osvajali? Da nisu, bi li tad uopće ratovali? No onda opet, s obzirom na višestoljetni uspjeh tih ratovanja, očito je da su od većine jugoistočnih europskih te sjevernih afričkih naroda bili – žilaviji.
Prema navedenoj profesorovoj teoriji, ne prestajem se pitati: jesu li narodi koji su vršili otpor pred Turcima bili mudri, s obzirom na to da je Charles Darwin zaključio da ne opstaju najpametnije i najjače jedinke, nego one koje su najsklonije promjenama?
“Ne preživljavaju najjače vrste niti najinteligentnije, nego najprilagodljivije.”
Nisam sigurna jesu li Turci išli u pohode jakim porivom za pronošenjem svojih ideja. Uzmimo s rezervom čak i da su idejni začetnici takvih osvajanja psihički i emotivno nestabilni vođe.
Evo mog prijedloga za uzrok tome: narod unutar sebe ne uspijeva razviti mehanizme za napredak znanosti i gospodarstva pa silom traži nove načine kako bi preživio i razvio se, pošto ih je na dotadašnjim prostorima iscrpio, a nije bio dovoljno obrazovan da iznađe nova rješenja. Osim toga, samim nedostatkom obrazovanja, logično je da i religija ima jak utjecaj u formiranju okolnosti.
Jesmo li tadašnjom pojavom Turaka u našim krajevima više dobili ili izgubili, ostavljam svakome od vas da prosudi iz poznavanja povijesti. Prosudite s aspekta jezika, kulture i religije. Možda tada dobijete odgovore na neka aktualna pitanja današnjice.
