Fantastika – neutaživa moć ljudskih instinkata na primjeru hrvatskog ekspresionizma (relacija Donadini – Galović – Krleža)

2020-07-27T12:13:13+02:00

Kraj devetnaestoga i početak dvadesetoga stoljeća kao prolegomena novom identitetu čovjeka. Opstinantno gledanje na svijet, zasićeno patetikom. Nove teme u književnosti (ogoljela psiha, loše navike, gađenje, eksplikacija seksualnosti, negacija sakralnosti, divinacija novog poretka na političkome planu), nove forme (nestrofičnost, nesročnost). Baudelaire kao preteča modernizma, medijator što, rugajući se svačemu, novim nadopunjava staro. Rimbaud kao preteča nadrealizma i iskreni nastavljač Baudelaireov zabavlja se podsvjesnim. A Nastavi...

Fantastika – neutaživa moć ljudskih instinkata na primjeru hrvatskog ekspresionizma (relacija Donadini – Galović – Krleža)2020-07-27T12:13:13+02:00

Arkadijsko-erotski univerzalizam poezije Milana Begovića

2020-07-27T10:22:19+02:00

Tekst povodom 132. godišnjice rođenja autora "Raduj se i uživaj, jer ne znaš što te sutra čeka!" Lorenzo il Magnifico   Milan Begović rođen je 19. siječnja 1879. godine, u vrijeme kada se u Europi već raspravljalo o Baudelaireovim Cvjetovima zla. Bilo je to i šest godina nakon što je, iz pera Rimbauda, napisana prva pjesma slobodnoga stiha unutar francuskoga pjesništva(1). Iako se Nastavi...

Arkadijsko-erotski univerzalizam poezije Milana Begovića2020-07-27T10:22:19+02:00

Fantastična književnost Gorana Tribusona

2020-07-27T16:20:52+02:00

"Tetovirana" kozmopolitska deskripcija nesvjesnog kao žudnje za apsolutnom slobodom Simboli fantastičara prelaze granice jezika time što su kao designati prejudicirani unutar opće kulturologije čovječanstva. Simbole ne samo da karakterizira suptilna duhovnost koja je eo ipso neovisna o jeziku, nego i izrazita univerzalnost. Tribuson se time odmiče od svega lokalnog i nacionalnog, obavijajajući svoja fantastična djela književnim kozmopolitizmom te time izlazi iz sfere svake Nastavi...

Fantastična književnost Gorana Tribusona2020-07-27T16:20:52+02:00
Go to Top