Internet stvari kao kreativan patchwork mogućnosti sutrašnjice

Recenzija prvog regionalnog Bug IoT Foruma

Poznati hrvatski IT-ovac, Bug-ovac, libertarijanac, intelektualac i još svašta nešto – Oleg Maštruko, napravio je početkom ovog tjedna, 15. listopada 2018. godine, u dvorani Kaptol Butique Cinema, revolucionaran događaj. Tijekom pola dana, koliko je trajalo, bio je direktor i jedan od organizatora IoT foruma. Ne bi to bila toliko važna stvar da se nije radilo ne samo o prvoj hrvatskoj, nego i o prvoj regionalnoj konferenciji na temu internet stvari (Internet of Things) od koje će se, u tehnološko-praktičnom smislu, uvelike sastojati budućnost svakoga od nas. Tema je to koja je posljednje desetljeće više aktualna u teoriji nego u praksi, a o njoj je detaljno informiran vrlo mali broj svjetskog pučanstva, možda svega oko 5% rekla bih, dok je u Hrvatskoj taj postotak i manji. Internet stvari je vrlo zanimljiv patchwork mogućnosti sutrašnjice i sretna sam što sam jedna od prvih laika u Hrvatskoj koji pišu o tome.

01a

IT-evci Oleg Maštruko i Tomislav Čut čije me društvo vrlo inspirira

Osim što sam kroatist, ujedno sam i veliki zanimatelj za futurologiju i budućnost društva, pogotovo nakon što sam iščitala postmoderne i suvremene autore poput Huxleya, Orwella i Houellebecqa. Zato me pojam internet stvari interesira od kad sam prvi put čula za njega. Oduvijek nekako žalim što nisam rođena 50-ak godina kasnije kako bih svjedočila i uživala u svim čudima tehnologije u kojima će čovječanstvo, zahvaljujući IoT-u uživati, a bazirat će se na kreativnosti, praktičnosti, humanosti, individualnosti i svrhovitosti. Život u budućnosti, naime, bit će mnogo dinamičniji i kvalitetniji nego danas, bez puno praznog hoda. Sastojat će se od mnogo učenja i predmeta oko nas koji će nam za to služiti.

03a

Do 2025. godine vjerojatno će 10% ljudi nositi odjeću koja će biti spojena na internet; bit će transplantirana jetra nastala 3D printingom; 10% automobila u Americi vozit će na autopilot; prvi put ljudima će biti ugrađena stopostotna umjetna inteligencija u mozak itd.

O inovacijama budućnosti govorili su svi sudionici IoT Foruma. Neki od zanimljivih detalja koje sam saznala su, na primjer, to da su dvije trenutno najaktualnije wireless mreže namijenjene internetu tvari – francuski Sigfox i LoRa. Slaven Božo je u predavanju „Digitalni signali svuda – IoT LoRaWAN“ objasnio da je LoRaWAN otvoreni standard koji tvrtkama i pojedincima omogućuje razvoj vlastitih senzora i aplikacija. Pojašnjena mi je i razlika između IoT Edgea kao servera i IoT clouda. Mark Torr u predavanju pod nazivom „Delivering on the promise of IoT End-to-End with Microsoft” objasnio je da male kompanije najmanje ulažu u IoT, dok Microsoft uskoro planira uložiti 6 bilijuna dolara. Iz predavanja Tomislava Sladonje o smart parkingu u Splitu saznala sam da vozači u prosjeku 30% vremena vožnje provode tražeći parking, što mi na prvu djeluje zaista mnogo. Naučila sam i to da se u budućnosti pametni satovi više neće nužno vezati za mobitele, nego direktno za internetsku mrežu.

04a

U kino dvorani Kaptol Butique Cinema bili su slušatelji iz područja telekomunikacija, internet tehnologija, uslužnih djelatnosti, raznih opskrba, prometa itd.

Bruno Crnički u svom je izlaganju “Hrvatske niti svjetske IoT mreže – Prva godina Sigfox mreže u Hrvatskoj” objasnio da se IoT tehnologija sastoji od beskonačnih vertikalnih mogućnosti u izumu predmeta spojenih na IoT jer svatko od nas u svakom trenutku može izmisliti neki softwer ili aplikaciju koja će u budućnosti biti spojena na internet stvari. Mišljenja sam da smo već počeli kreirati i softwere i appove koji će nam uskoro služiti na osobnoj razini u sklopu pametnih stanova, ali i na masovoj razini u sklopu lokalnih i globalnih pametnih gradova.

09a

Recenzije pišem samo o stvarima koje jako cijenim ili koje me jako zanimaju. Internet of Things moja je misaona preokupacija već 10-ak godina

Možda najbolje i najinformativnije bilo mi je predavanje Tomislava Loparića iz naziva „Dostupnost kao važan čimbenik digitalne transformacije“ koji nas je podsjetio da su podaci nova nafta te da je posljednjih 10 godina količina podataka narasla za više od 50 puta. Svaki će predmet, naime, uskoro bilježiti neke podatke koji će eksponencijalno rasti u svijetu. Iz tog razloga podaci sami po sebi trebaju postajati inteligentniji kako bi njihova pohrana bila što učinkovitija, njihova informativnost dostupna, a nemogućnost njihove zloupotrebe efikasna.

08a

Za 8-10 godina Internet of Things bit će integriran u pametne stanove, pametne gradove, opću proizvodnju stvari i predmeta, promet, zdravstveni sustav itd.

Internet of things, odnosno spajanje svih deviceova/gadgeta u jedan sustav prilagođen pojedincu, sve nam je bliže. Iako je u panel diskusiji pod nazivom „Hoće li sve biti spojeno na internet?“ Jerko Dumanić iz Hrvatskog telekoma naglasio da su hrvatski gradovi za 3-4 godine spremni za početak implementacije IoT-a kao svojevrsnog početka hrvatskih smart cityja, u tome mu se indirektno suprotstavio Tomislav Tipurić iz Microsofta naglasivši da hrvatski gradovi i županije nisu spremni ulagati u informatičku tehnologiju i infrastrukturu koja bi omogućila što bržu ugradnju IoT-a u pametne gradove, medicinu i slično. Razgovarajući s nekolicinom hrvatskih IT stručnjaka, dobivam uvid da stvari u Hrvatskoj zaista nisu jednostavne kad je implementacija prvih koraka tih sustava u pitanju. Jer za sad sve što nam je spojeno u IoT, spojeno je zahvaljujući stranim tvrtkama koje su preuzele hrvatske, a tu prvenstveno mislim na teleoperatere koji omogućuju spajanje mobilnih aparata s kompjutorima i televizorima, a uskoro će i s ostalim predmetima poput rasvjete, ormara, frižidera itd.

06a

Jedini IoT segment u kojem Europa za sad prednjači nad Amerikom su pametni gradovi poput Barcelone

Smatram da će prvi korak implementacije IoT-a u Hrvatskoj biti pametni stanovi, puno prije nego pametni gradovi. Naime, globalne kompanije poput Googlea, Microsofta i sličnih naglasak će i dalje stavljati na pojedinca, brinući da što više gadgeta bude integrirano u sustav, dok će naše lokalne zajednice odlugovlačiti s financiranjem na lokalnom nivou, baš kao i Vlada na državnom nivou. Smatram da budućnost IoT-a nisu lokalne zajednice ni države ni kontinenti – budućnost je pojedinac sa svojim idejama.

Jedna tehnološko-ontološka zanimljivost za sve koji se dvoume jesu li superiorniji ljudi ili roboti. Jeste li znali da pilići, nakon što se izlegnu, počnu slijediti i smatrati majkom prvu stvar koju vide? Kako je opisao profesor Stjepan Bogdan s FER-a u posljednjem predavanju pod nazivom “ASSISI Project – Animal and robot Societies Self-organise and Integrate by Social Interaction”, u pokusu su skupini pilića dali da slijede robota i oni su to bez ikakvih problema i sa sigurnošću činili jer nisu imali pojma kako im izgleda majka. Nisu znali ni što im uopće treba predstavljati majku. Ovakvi pokusi daju do znanja koliko će tehnologija u budućnosti zamijeniti emocije i nelogičnosti tradicije te da je umjetna reprodukcija sve bliže. Do izražaja će doći isključivo praktične stvari, baš kao što je to najavio Aldous Huxley u Vrlom Novom svijetu. Sve se više dokazuje koliko je ta grandiozna knjiga, zapravo, stvarnost prema kojoj pravocrtno idemo, unatoč tome što ju većina teorietičara književnosti do danas smatra negativističkom utopijom. Osobno sam ju oduvijek cijenila kao iznimno važnu u proučavanju futurologije jer se gotovo sve što je Huxley svojedobno napisao – apsolutno ostvaruje, u ovom ili onom obliku.

05a

I na kraju, „IoTizacija“ je glagol kojeg je na forumu upotrijebio moderator Aron Paulić. Smatram da se radi o glagolu koji bi itekako mogao ući u opću upotrebu narednih nekoliko godina. Ljudi i roboti u obliku predmeta bit će sve više spojeni, a to dokazuje da nema potrebe plašiti se da će roboti ikad postati superiorniji, kao ni naglašavati da su ljudi trenutno superiorniji. Budućnost poželjnog stila života leži u konvergenciji obojeg gdje će roboti pomoći čovjeku da živi duže i inteligentnije.

IoT Forum Naslovnica

Mreža je hrvatski mjesečnik za IT profesionalce. Dobili su ga svi sudionici foruma. Jedan od ovomjesečnih članaka je pitanje oporezivanja digitalije u Europskoj uniji

Link na web konferencije.
Link na Facebook event konferencije.


Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial